Hrvatska komora inženjera strojarstva

Upit:

U upitu postavljate pitanje za mišljenje o neusklađenosti Tehničkog propisa za dimnjake u građevinama NN 03/07 i trenutno važećeg Zakona o gradnji te tražite očitovanje u vezi tehničkog rješenja, a unutar toga i proračuna za pričuvne dimnjake u stambenim zgradama, da li se izrađuje ili ne?

Odgovor:

Nastavno na Vaš upit, dostavljamo mišljenje Komore. Napominjemo da je tumačenje propisa gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: MPGI) dok je sukladno javnim ovlastima mišljenje Komore neobvezujuće.

Temeljem članka 17. Zakona o gradnji (NN RH br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19; u daljnjem tekstu: ZOG) donesen je Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18 i 102/20) koji u članku 4., točki 22. definira obiteljsku kuću kao stambenu zgradu s najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene (stan, apartman) koja ima građevinsku (bruto) površinu manju ili jednaku 600 m2. Dodatno je ZOG u članku 4. razvrstao građevine prema zahtjevnosti pa bi obiteljske kuće (sukladno ranijoj definiciji) ovisno o građevinskoj (bruto) površini mogle potpasti u 2.b ili 3.b skupinu. 
Ukoliko je strojarskim projektom predviđeno grijanje za koje je potreban dimnjak, onda se taj dimnjak mora projektirati sukladno odredbama Tehničkog propisa za dimnjake u građevinama (NN RH 3/07; u daljnjem tekstu: Propis). Pri tome treba razlikovati dimnjak za potrebe sustava grijanja od pričuvnog dimnjaka sukladno članku 4. Propisa pa prema navedenom pričuvni dimnjak služi za priključenje uređaja za loženje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima. Izvanredni uvjeti se pojavljuju u slučaju rata ili prirodne katastrofe kada redovita opskrba energentima nije moguća (plin, struja, toplovod, parovod) pa je smisao pričuvnog dimnjaka da se koristi u tim uvjetima loženjem krutih goriva (drvo) bez pomoćne energije (npr. električna energija za pogon ventilatora unutar uređaja ili cirkulacijske crpke za cirkulaciju ogrjevne vode). Pojednostavljeno rečeno, pričuvni dimnjak služi za priključenje klasične peći na drva koja ne zahtjeva pomoćnu energiju za rad.
U obiteljskim kućama sukladno članku 23. Propisa nije potrebno dati tehničko rješenje pričuvnog dimnjaka. No, za sve ostale građevine stambene i stambeno-poslovne namjene je potrebno dati tehničko rješenje pričuvnog dimnjaka. Pri tom skrećemo pažnju da ukoliko je strojarskim projektom predviđeno grijanje koje koristi dimnjak (npr. plinsko grijanje sa LAS sustavom, grijanje na lož ulje), ne može se taj dimnjak smatrati pričuvnim dimnjakom odnosno potrebno je projektirati i dati tehničko rješenje za dva sustava dimnjaka: onog za grijanje i za pričuvni dimnjak. Ukoliko je strojarskim projektom predviđen sustav grijanja koji ne zahtjeva dimnjak (npr. dizalice topline), onda se u projektu za građevine stambene i stambeno-poslovne namjene mora projektirati i dati tehničko rješenje samo pričuvnog dimnjaka. Pri tome se projektiranju takvog dimnjaka pristupa s aspekta da se na takav dimnjak spajaju ložišta na kruta goriva ogrjevnog učina sukladno proračunu gubitaka topline iz strojarskog projekta te je potrebno izraditi proračun dimnjaka uzimajući u obzir članak 23., stavak 3. Propisa koji limitira maksimalan broj ložišta koji se smiju priključiti na jednu dimovodnu cijev.