Detaljan prikaz

HKIS sudjeluje u radu HR BIM TASK GRUPE pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja

S ciljem poticanja i promoviranja inovacija u području graditeljstva i prostornoga uređenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU) sudjeluje u radu EU BIM Task grupe za promoviranje i razmjenu najbolje prakse BIM-a na EU razini. Dana 18.6.2018. je održan inicijalni sastanak predstavnika MGIPU s predstavnicima komora u graditeljstvu. Hrvatska komora inženjera strojarstva se aktivno uključila i sudjelovala je u radu inicijalnog sastanka na kojem je formirana HR BIM TASK GRUPA (Izvješće s inicijalnog sastanka). Nastavak aktivnosti je uslijedio 5.7.2018. godine na drugom sastanku Grupe (Izvješće s drugog sastanka). Dogovoreno je da će se na hrvatski jezik prevesti Priručnik EUBIM TASK Grupe (Handbook for the introduction of Building Information Modelling by the European Public Sector), kao početni korak u promociji BIM-a.

Članovi Komore koji već imaju iskustva u BIM-u mogu ispuniti obrazac s osnovnim podacima o BIM projektu i dostaviti ga u Komoru na e-mail: denis.puljic@hkis.hr.

Ukratko o BIM-u
Već dvadesetak godina je prisutan na svjetskom tržištu, no kod nas se tek razvija. BIM je skraćenica od Building Information Modeling, a odnosi se na metodologiju koja se oslanja na inteligentan, podacima bogat model kao temelj za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze projekta (planiranje, projektiranje, građenje, upravljanje građevinom te održavanje).
BIM je proces u graditeljstvu koji se zasniva na korištenju informacija o projektu, uobličenih u virtualni 3D model objekta. Sve informacije koje su mjerodavne za neki projekt sakupljaju se u “jednom” modelu, tako da ih svi sudionici u gradnji mogu koristiti na način koji njima najviše odgovara. U početnoj fazi unose se informacije o programu koji treba zadovoljiti budući objekt. U fazi projektiranja modelira se model s “pravim” građevnim elementima tj. objektima koji sadrže sva svojstva koja sadrže i na kraju ugrađeni objekti. U daljnjim fazama model se dopunjuje sve detaljnijim informacijama, onako kako informacije postaju dostupne. Na posljetku, svaki element “ugrađen” u model sadrži sve potrebne informacije – od proizvođača i tipa, preko npr. završne obrade i vremena ugradnje, do predviđenog vremena trajanja i datuma zamjene.
Prava prednost korištenja takvog modela nije samo skupljanje informacija, nego korištenje tih informacija tako da se različitim analizama dođe do kvalitetnijeg rješenja, na vrijeme riješe mogući problemi, precizno predvide troškovi i plan gradnje, detektiraju eventualne kolizije, vjernim prikazom projekta lakše komunicira sa suradnicima i investitorima i dr. To je prava snaga BIM-a. Korist od BIM modela je sve veća što se ide dalje s procesom i to je razlog zašto će BIM biti (ili već jest) standard u graditeljstvu.

Dakle, BIM model nije samo ideja prezentirana putem 3D modela, već budući objekt sagrađen digitalno.