Detaljan prikaz

TEME 6. MEĐUNARODNOG KONGRESA DANI INŽENJERA STROJARSTVA U VODICAMA

„POBOLJŠANI“ ČOVJEK U 2050., USPON DIGITALNIH DIKTATURA I INTERAKCIJA ČOVJEKA I ROBOTA

Robotika, energetska učinkovitost, trendovi u hidroenergetici, samo su neke od tema o kojima su brojni stručnjaci iz sektora strojarstva, ali i profesori i studenti tehničkih i ostalih srodnih i interdisciplinarnih studija, govorili tijekom Kongresa.
Najveću pozornost sudionika dobio je istraživač i utemeljitelj pariškog laboratorija za robotiku te profesor na sveučilištu Paris-Saclay, prof.dr.sc Yasser Alayli, koji je govorio o robotici koja pomaže osobama smanjene pokretljivosti. Profesor Alayli i 30-ak istraživača okupljenih u pariškom LISV laboratoriju fokusirani su na poboljšanje razumijevanja interakcije (fizičke ili virtualne) između čovjeka i robotičkih sustava. Njihov cilj je proizvesti robota što sličnijeg čovjeku. Ovi istraživači nastoje predložiti nova mehatronička i softverska rješenja sposobna poboljšati učinkovitost i sigurnost tih interakcija. Tako npr. razvijaju model bioničkih udova koji bi nadomjestili disfunkcionalne ruke i noge. Među postignućima LISV laboratorija, Alayli navodi hidraulične i edukativne robote te egzoskelete.
Hidroid je robot koji ima hidrauličnu centralu koja propušta vodu kako bi pokrenula udove te tako oponaša sustav ljudskog krvotoka. Hopalala je edukativni robot koji ima osjet vida, a služi u validaciji testova iz područja mehanike, elektronike i računarstva. Cilj razvoja egzoskeleta je omogućiti kretanje (u i oko kuće) adolescentima koji su paralizirani i ne mogu hodati. Egzoskelet se može naprtiti na leđa kao ruksak te je povezan s nervnim signalima koji dolaze direktno iz mozga.

Dr.sc. Sanja Vujačić, istraživačica sa splitskog Instituta za europske i globalizacijske studije, pokušala je dati odgovor čemu bi 2050. godine mogao nalikovati „nadčovjek“ ili „poboljšani“ čovjek. Napredne tehnologije, pomoću računalne znanosti i tehno-medicine, “poboljšavaju” čovjeka čime postupno mijenjaju ritam starenja, inteligenciju, način prokreacije i drugo. Iz ove situacije razvio se transhumanizam, međunarodni, intelektualni i kulturni pokret koji podržava uporabu znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti. Vujačić je istaknula: „Transhumanisti su uvjereni da je čovjeka nužno osloboditi njegove biološke ranjivosti, zaustaviti fenomen starenja, te poboljšati čovjekove sposobnosti, osobito sposobnosti mozga, čime bi postao moćniji nego što je danas. 2050. godine “poboljšani“ čovjek bi trebao vidjeti dalje i u mraku, ne osjećati umor, sporije stariti i ne biti izložen riziku razvoja neurodegenerativnih bolesti. Putem hipotetskog „uploadinga“ ili rekonstitucije kompleksnosti ljudskog mozga, kao i prijenosa tog savršenog sustava međusobno povezanih 100 milijardi stanica na računalo, transhumanisti se nadaju razviti inteligenciju superiorniju današnjoj ljudskoj inteligenciji.“

S druge strane, u predavanju „Uspon digitalnih diktatura“, dr. sc. Jadranka Polović se zapitala poništava li suvremeni, nezaustavljivi tehnološki napredak vrijednost ljudskog iskustva, kao i slobodnu volju čovjeka, koja je preduvjet za razvijanje savjesti.

Na 6. Danima, inženjeri strojarstva imali su priliku čuti i izlaganje doc.dr.sc. Maje-Marije Nahod o aktualnim izmjenama zakonodavstva koje utječu na njihovo poslovno i profesionalno djelovanje, ali i o trendovima u hidroenergetici, o čemu je govorio dr.sc. Vesko Djelić, dugogodišnji direktor razvoja i istraživač u Turboinštitutu Slovenia. Predavanja su održali i prof.dr.sc. Željko Stojkić, dekan Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru, dr.sc. Goran Slipac, savjetnik u HEP-u i glavni urednik časopisa Journal of Energy, kao i znanstvenici i istraživači doc.dr.sc. Vladislav Brkić i prof.dr.sc. Gojimir Radica, koji su govorili o dekarbonizaciji energije i primarnim izvorima energije u 21. stoljeću te o modeliranju i optimizaciji energetskih sustava. „Uvod u BIM“ održala je Anamarija Buljan, mag.ing.aedif. dok su Karmen Komljen Petošić, mag.ing.aedif. i Marijana Zvonar, dipl.ing.građ. govorile o provedbi stručnog nadzora gradnje prilikom izrade, antikorozivne i protupožarne zaštite, montaže i preuzimanja čeličnih konstrukcija te o FIDIC općim uvjetima ugovora o građenju.

Prezentirani stručni radovi iz područja energetske učinkovitosti, energetike i strojarskih tehnologija

Osim pozvanih predavanja, okupljenim strojarima prezentirani su i stručni radovi po tematskim cjelinama Energetska učinkovitost, Energetika te Strojarske tehnologije I i II:

Energetska učinkovitost
Ljubomir Majdandžić, Nikola Matak, Goran Krajačić i Neven Duić: Uloga inženjerske struke za buduća zelena zanimanja na otocima
Ante Čikić, Božidar Hršak, Tomislav Veliki i Damir Mađerić: Energetska učinkovitost niskoakumulativnog objekta s termoenergetskim postrojenjem na biomasu
Goranka Tropčić Zekan: Zgrade gotovo nulte energije & novosti u tehničkom propisu

Energetika
Damir Božičević, Srećko Bojić, Krešimir Galić i Jana Bojić: Iskorištenje povratne vode iz rashladnog sustava TE-TO Zagreb izgradnjom mini hidroelektrane
Ivica Vukelić: Ugradnja DeNOx postrojenja u TE Plomin 2

Marija Šiško Kuliš: Rad u režimu „direktno na potrošače“ kao uvjet rekonstrukcije pomoćnih pogona u hidroelektrani
Tamara Tarnik, Maja Jerman Vranić i Željko Miklež: Primjena najboljih raspoloživih tehnika (NRT) u energetici u cilju zaštite okoliša
Miro Bugarin, Željko Domazet, Bojan Milovanović i Mirna Bugarin: Pametne ovojnice zgrada gotovo nulte energije

Strojarske tehnologije I
Dominik Švigir i Denis Čugura: Iskustva u BIM projektiranju grijanja, ventilacije i klimatizacije
Damir Digula: Alat za klasifikaciju energetske učinkovitosti
Tena Maruševac, Boris Ćosić i Neven Duić: Analiza različitih izvedbi usisa morske vode za dizalice topline morska voda-voda: projekt SEADRION

Strojarske tehnologije II
Lovre Krstulović-Opara, Petra Bagavac, Antun Božanić i Željko Domazet: Kontrola bez razaranja kompozita temeljena na aktivnoj infracrvenoj termografiji i ultrazvučnom ispitivanju
Vedrana Cvitanić, Mario Malić i Frane Vlak: Modifikacija početnog oblika izratka s ciljem smanjenja ušićavosti u postupku cilindričnog dubokog vučenja
Damir Božičević, Mario Maltar i Marko Grašovec: Dobivanje električne energije iz otpadne topline dimnih plinova
Hrvoje Dedić-Jandrek i Petra Bagavac: Od ideje do gotovog proizvoda: Ispitna stanica za Arhimedov vijak
Zdravko Ivančić i Nikola Jaćimović: Nove tehnologije u proračunu cjevovoda – revizija SIF faktora i faktora elastičnosti cjevovodnih komponenti
Zdravko Ivančić, Andrea Viljevac i Ivan Šoda-Cotić: Zašto je provjera opterećenja na opremu bitna?
Andrea Viljevac i Zdravko Ivančić: Analiza naprezanja i elastičnosti plastičnih i cjevovoda ojačanih staklenim vlaknima

Cjelokupni program 6. Dana inženjera strojarstva možete pogledati ovdje.